Zakon o kibernetičkoj sigurnosti: Uredba NN 135/2024 i ZSIS katalog
Zakon o kibernetičkoj sigurnosti (NN 14/2024), hrvatska transpozicija direktive NIS2, na snazi je od 15. veljače 2024. Njegova provedbena Uredba o kibernetičkoj sigurnosti (NN 135/2024) propisuje katalog kontrola koji važni subjekt koristi u ZSIS samoprocjeni: 13 mjera, razrađenih u 99 podskupova i 137 kontrola. Na ovoj stranici objašnjavamo svih 13 mjera, način bodovanja prema ZSIS metodologiji i put od ocjene do Izjave o sukladnosti.
Podloga: Zakon o kibernetičkoj sigurnosti (NN 14/2024) i Uredba o kibernetičkoj sigurnosti (NN 135/2024). Nadležno tijelo je ZSIS / NCSC-HR.
Katalog Uredbe nije ravna lista zahtjeva nego hijerarhija. Trinaest mjera pokriva cijelo područje upravljanja kibernetičkim sigurnosnim rizicima, od predanosti uprave do fizičke sigurnosti. Svaka mjera se dijeli na podskupove, ukupno 99, a svaki podskup na jednu ili više kontrola, ukupno 137. Ista kontrola se katkad ponavlja u više podskupova, jer jedna praksa podupire nekoliko različitih zahtjeva.
Svaki podskup i svaka kontrola nose tri praga, jedan za svaku razinu mjera: osnovnu, srednju i naprednu. Subjekt se ocjenjuje na razini koja mu je utvrđena, ne na sve tri odjednom, pa isti podskup može biti obvezan na naprednoj razini, a dobrovoljan na osnovnoj.
Ovaj katalog i njegov bodovni model provodi važni subjekt kroz ZSIS samoprocjenu, najmanje svake dvije godine. Ključni subjekt umjesto toga prolazi vanjsku reviziju kibernetičke sigurnosti, u istom dvogodišnjem ritmu. Ako niste sigurni kojoj kategoriji pripadate, provjerite stranicu o ključnim i važnim subjektima.
Svaka mjera niže nosi svoj broj iz Uredbe, izvorni naziv i kratko objašnjenje što znači u praksi.
Mjera 1
Uprava subjekta usvaja strateški akt kibernetičke sigurnosne politike i raspoređuje uloge i odgovornosti za njegovu provedbu. Jednom godišnje provjerava djelotvornost uspostavljenih mjera i dobiva izvještaj o stanju kibernetičke sigurnosti. Bez ove mjere ostalih dvanaest nema stvarnog vlasnika unutar organizacije.
Mjera 2
Subjekt izrađuje inventar kritične programske i sklopovske imovine: svaka stavka nosi jedinstveni identifikator, lokaciju i odgovornu osobu. Popis se ažurira procesom nabave, ne povremenom revizijom. Prijenosni mediji i oprema koja napušta prostor subjekta dobivaju posebna pravila korištenja.
Mjera 3
Subjekt dokumentira proces procjene rizika: prepoznaje prijetnje i ranjivosti te ocjenjuje njihovu vjerojatnost i posljedice. Rezultate vodi u registru rizika s imenovanim odgovornim osobama, a odgovor na svaki rizik mora biti razmjeran njegovoj razini, uključujući rizike iz odnosa s dobavljačima.
Mjera 4
Svaki korisnik mrežnog i informacijskog sustava dobiva jedinstveni digitalni identitet koji se dodjeljuje i ukida u skladu s promjenama u organizaciji. Pristup kritičnim sustavima štiti se višefaktorskom autentifikacijom, a kandidati se provjeravaju prije zapošljavanja. Redovite simulacije phishing napada dopunjuju osposobljavanje zaposlenika.
Mjera 5
Ova mjera pokriva svakodnevnu obranu, od politike lozinki i višefaktorske autentifikacije do antivirusne zaštite na radnim stanicama. Zakrpe se primjenjuju čim postanu dostupne, a aktivnost na kritičnim sustavima se bilježi radi otkrivanja sumnjivih događaja.
Mjera 6
Subjekt uspostavlja obavezne mjere zaštite mreže prilagođene vlastitoj arhitekturi, poput vatrozida i VPN pristupa, te odvaja mrežne segmente prema kritičnosti podataka. Mjere revidira jednom godišnje kako bi ostale učinkovite protiv aktualnih prijetnji.
Mjera 7
Prava pristupa se dodjeljuju, mijenjaju i ukidaju prema pisanoj politici, a svaka uloga ima vlasnika koji odobrava dodjelu. Subjekt provjerava korisnička prava najmanje jednom godišnje i posebno nadzire privilegirane i administratorske račune.
Mjera 8
Subjekt vodi registar izravnih dobavljača i pružatelja usluga te u ugovore unosi sigurnosne zahtjeve, uključujući obvezu dobavljača da odmah prijavi incident koji ga se tiče. Sigurnost ključnih dobavljača provjerava periodično, ne samo prilikom potpisivanja ugovora.
Mjera 9
Sigurnosni zahtjevi ulaze u projekt već u fazi specifikacije, a promjene na sustavima prolaze kroz propisanu proceduru upravljanja promjenama. Za subjekte koji sami razvijaju softver mjera postaje obvezujuća i uključuje sigurnosno testiranje prije puštanja u produkciju.
Mjera 10
Kritični podaci se štite kriptiranjem u prijenosu i u mirovanju, uz politiku koja određuje kada se kriptografija primjenjuje. Kriptografski ključevi imaju definiran životni ciklus, od generiranja do sigurnog uništavanja.
Mjera 11
Subjekt razvija procedure koje pokrivaju cijeli tijek incidenta, od otkrivanja i obuzdavanja do oporavka, te evidentira svaki slučaj. Značajan incident prijavljuje nadležnom CSIRT-u putem platforme PiXi: rano upozorenje u roku 24 sata, obavijest o incidentu u roku 72 sata, završno izvješće u roku 30 dana. Vježbe sa simuliranim incidentima provode se jednom godišnje kako bi se procedure provjerile prije stvarnog događaja.
Detalje rokova i platforme PiXi pronađite na stranici prijave incidenta CSIRT-u.
Mjera 12
Subjekt provodi analizu utjecaja na poslovanje i na temelju nje određuje ciljano vrijeme oporavka za ključne sustave. Planovi oporavka od katastrofe i kontinuiteta poslovanja testiraju se najmanje jednom godišnje, a kibernetičke krize velikih razmjera imaju zaseban proces upravljanja.
Mjera 13
Politika fizičke sigurnosti određuje razinu zaštite za svaki prostor u kojem se nalaze mrežni i informacijski sustavi. Osnovna zaštita uključuje fizičke prepreke, brave i kontrolu pristupa, a prostori s kritičnom imovinom mogu dobiti i nadzor u stvarnom vremenu.
Svaka kontrola u ZSIS samoprocjeni dobiva dvije ocjene na ljestvici od 1 do 5. DK opisuje koliko je kontrola dokumentirana, IK koliko je stvarno provedena u praksi. Njihov prosjek čini konačnu ocjenu kontrole: K = (DK + IK) / 2.
Dvostruki prag na razini podskupa
Podskup prolazi tek kad su zadovoljena oba uvjeta. Visoka prosječna ocjena ne spašava podskup ako je samo jedna kontrola pala ispod svog praga Pi.
Napomena: pragovi Pi i T rastu s razinom mjera. Ista kontrola na naprednoj razini često traži višu ocjenu nego na osnovnoj, jer se od zrelijeg subjekta očekuje više.
Ishod ovisi o tome koliko podskupova prođe dvostruki prag na dodijeljenoj razini.
Sukladan
Kad svaki podskup koji se ocjenjuje na dodijeljenoj razini prođe dvostruki prag, ishod samoprocjene je sukladan. Subjekt tada sastavlja Izjavu o sukladnosti (Prilog IV Uredbe), dostavlja je nadležnom tijelu u roku 8 dana od izrade i čuva je 10 godina.
Nije sukladan
Ako i jedan podskup ne prođe dvostruki prag, ishod nije sukladan. Izjava se u tom slučaju ne sastavlja; umjesto nje subjekt izrađuje plan daljnjeg postupanja za podskupove koji nisu prošli.
Reglyze vodi važni subjekt kroz svih 13 mjera i 99 podskupova, umjesto praznog Excela. Sustav prevodi odgovore u ocjene DK i IK, uspoređuje ih s pragovima Pi i T na dodijeljenoj razini i odmah pokazuje koji podskupovi prolaze, a koji ne.
Ključni i važni subjekt
Kako se određuje kategorija i koja obveza, samoprocjena ili revizija, uz nju ide.
Prijava incidenta CSIRT-u
Rokovi 24 sata, 72 sata i 30 dana te prijava putem platforme PiXi.
Često postavljana pitanja
Odgovori na najčešća pitanja o Zakonu o kibernetičkoj sigurnosti.
Sigurnost i hosting
Gdje se čuvaju podaci prikupljeni tijekom samoprocjene i zašto je to važno.